SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
AGRAR
 
Zakon o poljoprivredi favorizira velike igrače
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 23.01.2018. - 10:14:03
ZAGREB - Dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta privatnim zakupcima ponovno uzburkava duhove u Hrvatskoj. Ovom prilikom, s početka godine, povod je novi Zakon o poljoprivredi – legislativni akt koji se od osamostaljenja Hrvatske mijenjao 18 puta. 

Domaći agrar u međuvremenu je krahirao, no dio te ekonomske grane i dalje se grčevito održava. Jedan od nezaobilaznih aspekata u njezinu daljnjem razvoju svakako je povoljni najam državnih parcela. Ipak, taj dio sektora praćen je i najvećim dubiozama, zbog kroničnog pogodovanja velikim tržišnim akterima čiji lobiji u pravilu ostvaruju glavni utjecaj na političare.

Posrijedi je državnih oko 30 posto zemljišta u ukupnom zbiru od približno dva milijuna i 700 tisuća hektara poljoprivrednih površina. Pritom je svega oko milijun i 100 tisuća hektara u funkciji, dok je ostalo zapušteno. Ali, među prvih 20 najvećih korisnika državnih parcela nisu obiteljska gospodarstva (OPG) čiji je prosperitet navodno u srži hrvatske agrarne politike. Pojedinačno, uvjerljivo najveći korisnik i dalje je Agrokor, pa oponenti aktualnih zakonskih izmjena u medijima predviđaju da će i novi zakon ići u korist „novim Todorićima“.

Utoliko treba primijetiti da je velike firme državni zakup koštao i do 12 puta jeftinije nego male korisnike, u nekim slučajevima.

Glavna izmjena u najnovijoj verziji Zakona o poljoprivredi tiče se prebacivanja ovlasti za dodjeljivanje s državne razine na općinsku. Zasad izostaje revizija ranijih sumnjivih dodjela, no državno odvjetništvo bi konačno trebalo dobiti izravniju ulogu u tom procesu. Nadalje, mladi poljoprivrednici imali bi nešto veću prednost za preuzimanje parcela.

„Naša udruga tražila je reviziju, o kojoj se dosta govorilo, no još uvijek čekamo da se to i provede. Ipak, ima osnove da se ubuduće nadamo boljoj praksi“, rekao nam je Tihomir Jaić, predsjednik Hrvatske udruge poljoprivrednika (HUP) koja, čuli smo od njega, broji 6.124 člana, mješovito ratara i stočara.

Upravo sukob ratara i stočara spominje se kao jedan od mogućih efekata novog zakona, ali Jaić to pobija.

„To je dizanje panike bez osnove. Mogući su i dalje pojedini loši primjeri“, nastavlja on, „ali ne i problem širih razmjera. Najbitnije što očekujemo jest dobar rad lokalnih uprava na dodjeli zemljišta, što ranije nije bio slučaj, a tek ćemo vidjeti kako će biti ubuduće. Zatim se ni državna agencija nije pokazala efikasnom, pa je tad bilo dodijeljeno tek 20 posto parcela, uz razne dubioze. No treba znati da tom prilikom državno odvjetništvo nije u procesu imalo ulogu koja mu je sad dodijeljena.“

S druge strane, ima i kritičnijih pogleda na ovu temu, pa je tako Udruga OPG-ova „Život“ zatražila odustajanje od prebacivanja ovlasti za dodjelu zemljišta na lokalnu upravu. Slično već rezoniraju i neki općinski načelnici, javno tražeći da se od toga odustane, jer nemaju državni autoritet da provedu ono što im se čini presloženo za njihove realne mogućnosti. Povrh svega, „Život“ je upozorio da još uopće ne postoji popis ukupno raspoloživog državnog zemljišta, pa bi u nacionalni sustav identifikacije parcela (ARKOD) trebalo dodati kartu s ucrtanim površinama i njihovim statusom.

„Život“ je tako bio protiv novog zakona, dok je HUP pozdravio najavljeno, pa je donekle stvoren dojam da se baš preko te dvije organizacije provlači navodna podjela interesa koju posreduje i predlagatelj zakona. Ali, u razgovoru s njihovim voditeljima zaključili smo da obje udruge demantiraju mogućnost sukoba ratara i stočara te žele transparentniji nadzor dodjela parcela i sankcioniranje nepravilnosti. Okupljeni u „Životu“ smatraju da je osnovni problem zaštita malih proizvođača u odnosu na velike koji forsiraju uvoz – stoke i druge robe – kao dominantnu praksu danas.

Nažalost, na koncu nismo uspjeli dobiti potpunu autorizaciju izjave predstavnika te udruge.

Ipak, temeljnu napetost smo detektirali uz njihovu pomoć: lošim i nedorečenim zakonskim okvirima dosad su najviše bili zadovoljni uvoznici i trgovci. A koji se često kamufliraju u proizvođače, iako im je proizvodni dio u biti samo alibi-djelatnost. Pa i stočari u Hrvatskoj mogu službeno biti, i pritom koristiti javne beneficije, čak i oni koji ne uzgajaju stoku, nego je samo uvoze i kolju te prodaju. Goran Đulić, ekonomski medijski analitičar i dobar poznavatelj agrarnih prilika u Hrvatskoj, također u novom zakonskom prijedlogu prepoznaje prostor za održanje starih obrazaca.

„Hoće li neki opet uzeti državnu zemlju pa je radi mešetarenja dati u podzakup? To i ovim zakonom ostaje posve neregulirano. I kolika će biti cijena najma državne zemlje, i po kojim točno kriterijima? Broj hektara - koliko netko može dobiti, i koliko netko dosad već ima zemlje, odnosno nema na raspolaganju - nije usklađen. To će dovesti do toga da će veliki dobiti još više, a manji malo ili ništa“, rekao nam je Đulić, dodajući da su točni i prigovori oko kapaciteta lokalnih uprava za ovu svrhu. Kao i oni na temu revizije ranijih dodjela, odnosno stanja registra s evidencijom poljoprivrednih površina, što će ukupno, po njemu, lokalnim upravama samo otežati rad.