SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POTICAJI
 
Vlada: Za stambenu štednju godišnje 60 kuna poticaja
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 10.01.2019. - 12:00:25
ZAGREB - Građanima koji u ovoj godini uplate 5000 kuna stambene štednje država će dati 60 kuna poticaja, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada, a ukupno se iz državnog proračuna za tu u svrhu planira isplatiti 16 milijuna kuna.

Vlada je, naime, odlukom o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2019. godini utvrdila da postotak državnih poticajnih sredstava za ovu godinu iznosi 1,2 posto pa za iznos uplate od 5.000 kuna to može iznositi najviše 60 kuna.

Državna poticajna sredstva za stambenu štednju koja će se uplatiti u ovoj godini bit će isplaćena iz državnog proračuna za 2020. godinu. U tu je svrhu u projekcijama državnog proračuna za 2020. godinu planirano 16 milijuna kuna, kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.

Podsjetio je kako temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Vlada svake godine odlukom propisuje iznos poticajnih sredstava koja se isplaćuju štedišama u stambenim štedionicama iz državnog proračuna.

Državna poticajna sredstva tijekom jedne kalendarske godine odobravaju se stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici. Cilj je poticanje građana na dugoročnu štednju i potom na sklapanje ugovora o kreditu s fiksnom kamatnom stopom tijekom cijelog trajanja ugovora o kreditu.

Ove je godine nastavljen daljnji pad iznosa poticaja za stambenu štednju. Naime, državna poticajna sredstva za ovu godinu iznose 1,2 posto, što na iznos štednje od 5000 kuna daje već spomenutih 60 kuna, dok je za 2018. iznosio 1,8 posto odnosno 90 kuna, za 2017. godinu 3,3 posto odnosno 165 kuna, za 2016. godinu 4,1 posto što je bio maksimalan iznos od 205 kuna, a za 2015. godinu 4,9 posto pa su građani mogli dobiti poticaj u maksimalnom iznosu od 245 kuna.

Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine, a najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao - na početku je iznosio najviše 1250 kuna godišnje, potom 750 kuna, a zatim 500 kuna, No, 2014. godine su poticaji bili ukinuti i za uplate stambene štednje u toj godini nisu ni isplaćeni, da bi godinu kasnije, 2015. bio uveden promjenjivi postotak.

Osnivanje Inter-američke investicijske korporacije

Vlada je Sabor uputila nacrt konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije.

Hrvatska je temeljem sukcesije još 1993. godine, donošenjem zakona o prihvaćanju članstva u Inter-američkoj banci za razvoj (IDB - Inter-American Development Bank), prihvatila članstvo i posjeduje 6895 dionica, odnosno 83,18 milijuna američkih dolara u kapitalu IDB-a, kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.

Na godišnjoj skupštini IDB-a i Inter-američke investicijske korporacije 2015. donesena je rezolucija kojom se privatni sektor grupacije IDB konsolidira u Inter-američku investicijsku korporaciju. Slijedom toga, kazao je Zrinušić, Vlada je 22. ožujka 2018. donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije.

Cilj koji se Zakonom želi postići potvrđivanje je Ugovora o osnivanju Inter-američke korporacije.

Inter-američka investicijska korporacija je multilateralna organizacija i dio grupacije Inter-američke banke za razvoj (IDB - Inter-American Development Bank), koja financira privatni sektor Latinske Amerike i Kariba.

Budući da je Hrvatska neregionalna članica, ne može koristiti sredstva IDB-a, već je članstvom u IDB-u zemlja donator. Članstvo otvara hrvatskim tvrtkama mogućnost sudjelovanja na natječajima u okviru projekata u čijem financiranju sudjeluje IDB. Posebna komparativna prednost članstva u IDB-u i IIC-u je ta što smo uz Sloveniju jedina članica iz regije srednje, istočne i jugoistočne Europe. Time je Hrvatskoj olakšan pristup natječajima grupe IDB-a i umanjena konkurencija.

Izvršavanje Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije, kako je istaknuto, ne zahtijeva osiguranje financijskih sredstava u državnom proračunu.