SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NAFTNO TRŽIŠTE
 
Uzlet cijena nafte nakon napada dronovima u Saudijskoj Arabiji
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 16.09.2019. - 07:19:00
Zadnja izmjena: 16.09.2019. - 07:20:19
LONDON - Cijene nafte na svjetskim tržištima skočile su u ponedjeljak više od 10 posto, na najviše razine u četiri mjeseca, jer je napad dronovima na najveće naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji srezao proizvodnju za, procjenjuje se, više od 5 milijuna barela dnevno ili 5 posto ukupne proizvodnje u svijetu.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros skočila 13 posto, na 68,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 15 posto, na 60,90 dolara.

Napadi dronovima na dva postrojenja naftne tvrtke Aramco u pokrajinama Abkaiku i Kuraisu u subotu izazvali su požare i smanjenje proizvodnje, a odgovornost za taj napad preuzeli su jemenski pobunjenici Huti, koje podupire Iran.

Zbog toga su porasle geopolitičke tenzije u toj naftom bogatoj regiji, a ojačala su i strahovanja od oštrog pada ponude na tržištima nafte.

The Wall Street Journal i američka mreža CNN pišu, pozivajući se na neimenovane izvore, da je Saudijska Arabija smanjila proizvodnju za 5,7 milijuna barela na dan, što je gotovo polovica njezine cjelokupne proizvodnje, odnosno 5 posto ukupne svjetske proizvodnje.

Saudijska Arabija dnevno proizvodi oko 10 milijuna barela nafte, a izvozi oko 7 milijuna barela.

„Vijest o napadima dronovima na saudijsko naftno postrojenje odjeknut će na svjetskim tržištima ovoga tjedna", kaže Ray Atrrill, strateg u National Australia Bank.

A prošloga su tjedna cijene nafte pale zbog strahovanja ulagača da će usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava izazvati slabljenje potražnje za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 2,1 posto, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3 posto.

Bila je to posljedica naznaka daljnjeg usporavanja rasta vodećih svjetskih gospodarstava zbog čega bi mogla oslabiti potražnja za naftom.

Doduše, kineske i europske monetarne vlasti uvele su nove poticajne gospodarske mjere, no rezultati tih mjera mogu se očekivati tek kasnije tijekom godine.

U međuvremenu, Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavile su izvješća u kojima su naznačile mogući višak u ponudi u sljedećoj godini, unatoč sporazumu vodećih proizvođača o ograničenju proizvodnje koji je na snazi do ožujka 2020.

"Kako bi izbjegli pad cijena i ogroman rast zaliha, OPEC%2B morat će dobrovoljno dodatno ograničiti proizvodnju", kazao je Eugen Weinberg iz Commerzbanka.

Polovicom godine OPEC i njegovi partneri na čelu s Rusijom produljili su dogovor o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno do kraja ožujka iduće godine, no mnogi analitičari smatraju da će uskoro morati učiniti još i više.

Odbor za nadzor provedbe sporazuma OPEC sastao se prošloga tjedna i osigurao obećanja članica OPEC-a Nigerije i Iraka da će poštovati dodijeljene im kvote. Eventualna odluka o značajnijem ograničenju proizvodnje odgođena je za prosinac.

Podršku cijenama nafte pružili su, pak, ustupci Washingtona i Pekinga uoči nastavka trgovinskih pregovora početkom listopada, što je smanjilo napetosti koje su mjesecima pritiskale tržišta.

U četvrtak je predsjednik SAD-a Donald Trump odgodio uvođenje dodatnih carina na uvoz kineskih proizvoda za dva tjedna, dok je Kina dan prije najavila da će izuzeti neke američke proizvode s liste onih kojima će od 17. rujna nametnuti dodatne carine i da će kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine traje već više od godinu dana, što je poremetile trgovinske tokove i naštetilo rastu cjelokupnog svjetskog gospodarstva.

„Obje strane pokazuju dobru volju. Zahvaljujući njihovim gestama ne očekuje se daljnje pogoršanje ekonomskog okruženja, pa bi pritisci u smjeru pada cijena nafte u skoroj budućnosti trebali biti ograničeni", rekao je Stephen Brennock iz PVM-a.

Podršku cijenama nafte, koje su od početka godine do prošloga tjedna porasle oko 12 posto, pruža i postupno smanjenje proizvodnje američkih proizvođača.

Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih pet, na ukupno 733, što je njihova najniža razina od studenoga 2017. godine.

To pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade na temelju viših cijena nafte nego na povećanje proizvodnje.