SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PRIONUO POSLU
 
Sto ozbiljnih dana Volodimira Zelenskog
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 28.08.2019. - 20:58:30
KOLUMNA - Novi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na vlasti je već više od sto dana. Kako su protekli ti dani i koji su najznačajniji događaji u predsjedništvu Zelenskog?

Krenimo s nezaobilaznim Vladimirom Putinom.

Pri kraju svog predsjedničkog mandata Petro Porošenko jednostavno je izgubio kontakt s Putinom jer je potonji prestao odgovarati na pozive ukrajinskog kolege. I nakon incidenta u Kerču 25. studenog prošle godine kada je ruska obalna straža blokirala, a zatim prisilno usidrila dva mala oklopna broda Berdyansk i Nikopol te tegljač Yani Kapu (slijedeći iz Odesse do Mariupola). Uhićeno je 22 mornara i dva suradnika Službe sigurnosti Ukrajine (SBU). Moskva je poručila da se radi o ukrajinskoj provokaciji a Kijev je optužio Rusiju za agresiju. Porošenko je nakon incidenta zvao Putina, ali ga nije mogao dobiti. Ruski je predsjednik naknadno pojasnio da se nije javio jer ne želi biti dio „prozirnih kombinacija" Petra Porošenka. Zelenski je pak već dva puta, 11. srpnja i 7. kolovoza ove godine razgovarao s ruskim predsjednikom.

Prema navodima Kremlja, oba su poziva bila inicijativa ukrajinske strane. Kijev tu informaciju nije opovrgnuo. Razgovori Zelenskog i Putina zasad su bili uspješni. Moskva i Kijev dogovorili su se o razmjeni pritvorenih i osuđenih osoba u skladu s formulom „33 za 33". Prema toj formuli, očekuje se da će se ovih dana ukrajinski mornari uhićeni tijekom incidenta u Kerču – napokon vratiti kući. Od odnosa s Rusijom ovisi i normalizacija konflikta u Donbasu, Istočnoj Ukrajini. Prekid ratnog stanja jedno je od glavnih predizbornih obećanja Zelenskog. Očekivano, zasad nema konkretnih rezultata. No postoje ohrabrujući signali. Telefonski razgovori ukrajinskog i ruskog predsjednika odigrali su svoju pozitivnu ulogu. Dan nakon njihovog prvog razgovora 11. srpnja, u Parizu su se sastali savjetnici čelnika zemalja Normandijske četvorke —Ukrajine, Francuske, Njemačke i Rusije.

Na tom sastanku raspravljalo se o potrebi provedbe i implementacije sporazuma iz Minska. Nešto kasnije, 17. srpnja u Minsku je na sastanku tročlane kontakt skupine za rješavanje situacije na istoku Ukrajine dogovoreno primirje, koje je počelo 21. srpnja i traje do danas. Iako je činjenica da ukrajinska vojska i paravojne formacije međunarodno nepriznatih, takozvanih Donjecke i Luganske narodne republike povremeno razmjenjuju paljbu, trenutno primirje prepoznato je kao najučinkovitije od svih dosadašnjih.

Mjesec dana prije primirja, u selu Stanica Luganska je u skladu s odredbama Minskog sporazuma provedeno razdvajanje snaga i borbenih sredstava sukobljenih strana. Sljedeći bi korak trebao biti slično razdvajanje u naseljima Petrovsky i Zolotoy.U širi kontekst Donbasa spadaju i nadmudrivanja Kremlja i Kijeva oko državljanstva. Sredinom srpnja Volodimir Zelenski je uputio nalog Ministarstvu vanjskih poslova da razvije mehanizam dodjele drugog ukrajinskog državljanstva etničkim Ukrajincima iz tzv. „prijateljskih zemalja". Nedavno je u kolovozu proširio polje djelovanja i potpisao uredbu kojom se daje pravo podnošenja zahtjeva za stjecanje ukrajinskog državljanstva osobama koje su sudjelovale u „provedbi mjera za osiguranje nacionalne sigurnosti i obrane Ukrajine".

Prema uredbi, ukrajinsko državljanstvo mogu steći osobe (i njihova djeca) koje su podvrgnute političkom progonu na području Rusije.Zelenski je na taj način odgovorio na potez Moskve, koja je pojednostavila postupak dodjele ruskog državljanstva stanovnicima nepriznatih republika na istoku Ukrajine. Još i prije uredbe, 18. srpnja, predsjednik Ukrajine je dodijelio ukrajinske putovnice devetorici državljana Rusije, Moldavije i Bjelorusije koji su imaju posebne zasluge pred Ukrajinom, iz područja obrane i jačanja sigurnosti zemlje. Zanimljivo je da trenutno zakonodavstvo Ukrajine brani drugo državljanstvo. Isto tako treba spomenuti da je Kremlj dosta mirno reagirao na odluku Kijeva, nazvavši to unutarnjim odlukama Ukrajine u koje se Rusija ne miješa.Jedan od domaćih političkih prioriteta Zelenskog i njegova tima je jačanje vertikale vlasti. To je neophodno kako se odluke centra ne bi sabotirale na lokalnoj razini. Predsjednik je već započeo postupak smjene brojnih šefova lokalnih uprava. Ured Zelenskog je službeno izjavio da predsjednik smatra kako treba u potpunosti ažurirati garnituru guvernera.„Nadamo se da će svi (sadašnji – op.a.) guverneri biti uklonjeni. Nastavljamo proces traženja novih stručnjaka koji bi mogli raditi na terenu. Kriteriji za odabir su poznati: pristojnost, profesionalnost, odsutnost korupcijskih veza. Poželjno je da takvi ljudi već imaju ideje za svoje lokalne timove.

U tome nam pomaže nekoliko međunarodnih konzultantskih tvrtki. Naši aktivisti i volonteri u regijama također predlažu kandidate", rekla je glasnogovornica predsjednika Julia Mendel.Zelenski je već otpustio 19 od 24 regionalnih čelnika. Paralelno se rotiraju čelnici regionalnih odjela SBU, te čista u diplomatskom korpusu. Sveukupno, Zelenski je posmicao oko stotinjak državnih zaposlenika i djelatnika. Predsjednik također ima namjeru politički obnoviti Kijev. Započeta je procedura provjere informacije o mogućim malverzacijama aktualnog gradonačelnika, boksača Vitalija Klička tijekom izgradnje i obnove mostova u Kijevu.

Političkim krugovima kruže glasine o skoroj smjeni Klička. Uostalom, Zelenskog sada malo što može zaustaviti.

Nakon njegove pobjede ostajalo je pitanje Verhovne Rade – ukrajinskog parlamenta, koji je dosad bio satkan od stranaka i ljudi većinom suprotstavljenih Zelenskom i njegovoj platformi Sluga naroda. No, prijevremeni izbori su zapečatili pobjedu Zelenskog. Stranka Sluga naroda je osvojila uvjerljivu većinu - 254 od 450 mandata u parlamentu, pomevši sve političke konkurente.

Stranka Zelenskog je pobijedila u gotovo svakoj regiji Ukrajine.Omjer snaga u novom sazivu omogućit će predsjedniku da lakoćom donosi važne odluke i ključna imenovanja za koje je potrebno odobrenje Rade.Zelenski je u svom predizbornom programu naglasio da je jedan od glavnih zadataka iskorjenjivanje korupcijskih shema i osiguranje transparentnosti državnih postupaka. Između ostalog, novi predsjednik Ukrajine započeo je rad na ukidanju formule izračuna troškova za struju pod nazivom „Rotterdam plus", koju smatra duboko korumpiranom. Prema ovoj formuli, u cijenu električne energije se uvrštava cijena ugljena s međunarodne burze u Nizozemskoj. Formula je uvedena za vrijeme Porošenka 2016. godine, koji ju je smatrao razumnom s obzirom na gubitak kontrole rudnika ugljena na Donbasu (nakon početka rata u istočnoj Ukrajini, Kijev je izgubio kontrolu nad većinom rudnika).

Dana 26. lipnja, predsjednik Zelenski je predstavio parlamentu prijedlog zakona „O izmjeni određenih zakona Ukrajine za smanjenje troškova električne energije" i najavio uvođenje nove formule pod nazivom „Rotterdam minus". Zelenski tvrdi da je Državna komisija za regulaciju na području energetike i komunalnih usluga zloupotrijebila svoj položaj, a većinu prihoda dobiva oligarh Rinat Ahmetov. Stručnjaci su pri tome još prošle godine upozorili da trenutno samo dvije zemlje (od kojih jedna to nije) Europe koriste taj način izračuna cijena električne energije: Ukrajina i Republika Srpska.

Iz ovog kratkog osvrta je jasno da je Zelenski zasad ozbiljan u svojim nakanama. Ostaje pitanje, hoće li mu građani Ukrajine i dalje biti naklonjeni i hoće li moći izdržati pritisak i moguće pokušaje revanšizma od strane oligarhističkih struktura, nacionalista i Porošenkovih elita. Također ostaje pitanje koje krilo će prevagnuti u Kremlju: ono koje smatra da je Zelenski nova realnost ili ono ono koje smatra da je Zelenski privremena greška. Ništa manje važno je i način na koji će Europa valorizirati i pratiti rad Zelenskog i njegove korake prema rješavanju konflikta na Donbasu.