SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NAKON LIBERALIZACIJE
 
Raste tržišni udjel HEP-a
Autor/izvor: SEEbiz / energetika-net
Datum objave: 11.10.2017. - 19:05:43
ZAGREB - Četiri godine nakon konačnog otvaranja tržišta električne energije u Hrvatskoj liberalizacijski proces krenuo je izgleda u obrnutom smjeru, a tvrtke koje su "napadale" HEP-ov dominantan položaj sve teže posluju.

Još donedavno vrijedio je podatak da HEP drži 85% tržišta, dok ostalih 15% pripada drugim opskrbljivačima, no to se promijenilo - HEP sada drži 87-88% tržišta, istiskujući ostale dampinškim cijenama. Na to je na Energy market forumu Poslovnog dnevnika upozorio neovisni konzultant Hrvoje Mraović koji smatra da je riječ o negativnom procesu koji je dugoročno izrazito loš i za kupce i za tržište, a u konačnici može biti loš i za sam HEP. Opskrbljivači električnom energijom penalizirani su obvezom otkupa zelene energije, koja se usprkos aktualnom Zakonu o obnovljivim izvorima energije, kontinuirano produljuje te solidarnom naknadom.

Opskrbne marže, koje su nekad bile oko osam eura/MWh pale su na tek jedan do dva eura/MWh, zbog čega neki opskrbljivači jedva posluju ili čak razmatraju prestati s radom. No, govora o promjenama u elektroenergetskom sektoru nema već se sada priča o energetskoj i niskougljičnoj strategiji i većoj liberalizaciji na tržištu plina.

„Tijekom 2018. godine pristupit ćemo izradi energetske strategije i naša će buduća energetska politika biti usuglašena s niskougljičnim razvojem. Zajednički cilj je povećanje energetske neovisnosti i sigurnost dobavnih pravaca, što se nameće i kao jedan od prioriteta EU. Uz to, zalažemo se i tržišnu utakmicu koja će prije svega proizaći iz nešto liberalnijeg okvira", u uvodu je istaknuo je resorni ministar Tomislav Ćorić koji je brzo napustio skup, piše Energetika-net.

Ovaj će tjedan užem krugu biti predstavljen novi nacrt Zakona o tržištu plina. Tu se između ostalog ističe da se može očekivati kako će HERA imati nešto više ovlasti kad je riječ o raspisu natječaja za tvrtku u obvezi javne usluge.

„Mediji i javnost nisu svjesni da je iza nas jedno trogodišnje razdoblje pada cijena i taj benefit najčešće ne osvještavamo. Naši su okviri definirani dugoročno i na kraju tog puta nalazi se liberalizacija tržišta. Unutar branše se može čuti je da će promjene biti dovoljno oprezne i da će se omogućiti adekvatno vrijeme prilagodbe", poručio je predsjednik Upravnog vijeća HERA-e Tomislav Jureković.

Direktor HEP Opskrbe plinom Marko Blažević upozorio je da su rokovi za implementaciju novog zakona iznimno kratki i da zbog toga kratkoročno neće vjerojatno biti velikih zaokreta te je apelirao da se novi zakon donese čim prije.

Zoran Miliša je također rekao da treba ostati dovoljno vremena za prilagodbu, ali "jasno je da ne možemo pobjeći od nečega što se događa sasvim prirodno. Okrupnjivanje je proces koji ne možemo izbjeći i nema boljeg elementa od tržišta koje regulira cijene, Ono u konačnici na dugi rok daje najpovoljnije rezultate", kazao je, s čime su se složili još neki sudionici panela. RWE također želi deregulaciju cijena plina za kućanstva. Cijene plina na vanjskim tržištima trenutno su stabilne i ne očekuju se veći potresi, tim više što će kratkoročno profunkcionirati još dva pravca dobave plina u Europu.

Antonija Glavaš, članica Uprave PPD-a odgovarajući na pitanje o mogućnosti korištenja LNG-terminala na Krku rekla je da tvrtka ispituje mogućnosti te da su u ovom trenutku cijena LNG-a koju su dobili od dobavljača oko 20-ak posto skuplje u odnosu na one koje možemo kupiti na tržištu. "U konačnici, radi se o važnom projektu, ali treba razmisliti i o ekonomskoj računici", naglasila je. HEP također ispituje mogućnosti obave LNG-a, a svoje će reći kada se krene u obvezujući postupak ponuda. INA, jedini proizvođač prirodnog plina lani je proizveo 12% manje plina ali zato bilježi devetpostotni rast isporuke plina ove godine i namjerava sav svoj plin nastaviti nuditi na hrvatskom tržištu.

O obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj kao uvodu u panel diskusiju posvećenu ovoj temi govorila je Maja Pokrovac iz udruženja Obnovljivi izvori energije.

„Postoji portfelj investicija koje odlaze u inozemstvo i ondje se realiziraju. Kada je EIHP 2000-ih proveo anketu o zainteresiranosti za domaće izvore energije među hrvatskim građanima, visok postotak njih se izjasnio pozitivno. Građani danas najčešće ne vide benefite koji se vraćaju nakon povećanja računa za struju i onog dijela koji odlazi na ulaganje za obnovljive izvore. Hrvatska ne može s jedne strane definirati visoke ciljeve u OIE, a nemati pripadajuće poslovne modele. Nemamo konsenzus da to želimo niti smo se kao društvo za to opredijelili", naglasila je. 

Sudionici panela apelirali su na transparentnost u određivanju energije uravnoteženja te što skoriji početak stvarnog funkcioniranja CROPEX-a. Tonći Panza, vlasnik prve hrvatske elektrane VE Ravna, koja je izašla iz sustava poticaja rekao je da tržištu može ponuditi cijenu električne energije koja je ispod aktualne tržišne cijene. Za razliku od svojih kolega koji primaju poticaje voljan je plaćati energiju uravnoteženja i dapače, smatra da se na pružanju usluge uravnoteženja sustava može i zaraditi.