SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
REFORME
 
Poduzetnici i analitičari oprezno podržavaju nove mjere porezne reforme
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 27.07.2019. - 10:07:58
ZAGREB - Nova, četvrta runda porezne reforme neke je više, a neke manje usrećila. Iako poslovnjaci s kojima smo jučer razgovarali načelno hvale napore Banskih dvora u nastavku rasterećenja gospodarstva, ipak kažu da su očekivali više, posebno na području strukturnih reformi.

- Porezna reforma ide u dobrom pravcu, ali ne znam koliko će to biti dovoljno da se rastereti gospodarstvo. I dalje moramo rasterećivati gospodarstvo, a to se neće moći postići bez diranja u rashodnu stranu proračuna. Naši su problemi, nažalost, mnogo veći nego što bi ih mogla riješiti ova porezna reforma - kaže za Jutarnji list Branko Roglić, vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora Orbica.

Ipak, dodaje Roglić, potezi koje Vlada povlači na području porezne reforme su dobri. Od vladajućih očekuje da nastave ići tim putem, ali i da se više pozabave strukturnim problemima hrvatskoga gospodarstva.

Slično razmišlja i Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave požeškog Spin Valisa. I on pozdravlja napore Vlade u daljnjem poreznom rasterećenju, posebno u segmentu dohotka, ali i PDV-a. No, i Jelčić smatra da se rasterećenje gospodarstva ni u kojem slučaju ne bi smjelo zaustaviti samo na onome što su premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić jučer predstavili javnosti.

- To je dobar put, ali naša su očekivanja ipak veća - poručuje Jelčić.

Pritom ukazuje na potrebu ubrzanja rezanja parafiskalnih nameta. Smatra i da bi država posebnim mjerama trebala poticati izvozno orijentirane industrije, koje imaju potencijal rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Na kraju, dodaje Jelčić, nedostaju strukturne reforme koje bi u konačnici dovele do jeftinije države.

I ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da paket poreznog rasterećenja s kojim su jučer izašli na Markovu trgu načelno treba pohvaliti jer je svako porezno rasterećenje dobrodošlo. Međutim, dodaje Novotny, ni ova runda poreznog rasterećenja, kao ni prijašnje, neće imati većeg utjecaja na promjenu strukture gospodarstva. Iskustva prijašnjih zahvata u porezni sustav uče nas, ističe naš sugovornik, da se povećanje dohotka stanovništva uglavnom prelijevalo u veću potrošnju i rast štednje. S druge strane, izostale su nove investicije koje bi dovele i do otvaranja novih radnih mjesta.

- Od dosadašnjih poreznih reformi su zapravo najviše koristi imali dobavljači robe iz inozemstva, te nekretninski sektor, u kojem su porasle cijene. No, ni jedno, ni drugo nije dovelo do promjene strukture hrvatskoga gospodarstva, koja bi rezultirala otvaranjem novih radnih mjesta - upozorava Novotny. Stoga smatra da bi vlast trebala poraditi na smanjivanju parafiskalnih nameta i privlačenju investicija.

Iva Tomić s Ekonomskog instituta, koja se posebno bavi tržištem rada, u načelu podržava mjere kojima se želi potaknuti zapošljavanje i povećanje plaća mladima, ali nije sigurna da će one donijeti rezulate. Gostujući na N1, rekla je da bi voljela vidjeti izračune učinka samih mjera, ali ona ocjenjuje da će pomoći malom broju ljudi. K tome, ostaje pitanje hoće li mladim zaposlenicima kojima plaća poraste za 500 kuna to doista pomoći da, primjerice, podignu kredit i poboljšaju svoju materijalnu situaciju. Ne isključuje ni opciju da neki poslodavci odluče zamijeniti skuplje radnike jeftinijima, što svako nije poželjan ishod za tržište rada. Na kraju, ističe Tomić, visina plaće nije jedini razlog koji je važan prilikom donošenje odluke o iseljavanju. No, kako ministar financija nije predstavio nikakvu procjenu učinka ove mjere, kroz neko vrijeme pokazat će ga kretanja na tržištu.

Poput većine ekonomista, i Iva Tomić smatra da opću stopu PDV-a nije trebalo smanjivati i da je to isključivo politička odluka. S druge strane, Vlada je odustala od uvođenja poreza na nekretnine i time je sebi značajno ograničila prostor da provede značajnije promjene u poreznom sustavu, posebno kad je riječ o poreznom rasterećenju rada.

Premda gotovo svi ocjenjuju da se smanjenje opće stope PDV-a za jedan postotni poen neće ni osjetiti na cijenama, a država će izgubiti oko 1,8 milijardi kuna, neki ekonomisti u tome vide i dvije pozitivne stvari. To će donekle smanjiti pritisak na rast cijena, ali predstavlja i svojevrsnu štednju za javne financije: kada se dogodi nova kriza i smanje prihodi proračuna, nekom budućem ministru financija bit će lakše vratiti opću stopu PDV-a s 24 na 25 posto, nego tražiti da se ona poveća na 26 posto.