SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
JAVNI SEKTOR
 
Nema reformi, samo blagih korekcija
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 20.05.2019. - 07:36:30
ZAGREB - Bez strategije razvoja koja bi definirala smjer u kojem idemo i rasterećenja gospodarstva kroz ozbiljno smanjenje javnog sektora Hrvatska ne može ubrzati rast ekonomije pa će i dalje zaostajati za drugim zemljama EU, zaključili su poduzetnici i makroekonomisti okupljeni na 15. međunarodnoj konferenciji Ekonomskog fakulteta Osijek. 

– Funkcioniramo po inerciji i to nas čini zemljom koja se događa bez plana i strategije. Uspješne ekonomije imaju jako društvo, a da bismo došli do tog stupnja, moramo još puno raditi – konstatirao je makroekonomist Željko Lovrinčević. 

Da veliki javni sektor guši gospodarstvo te da imamo znatno veći udio državne potrošnje u BDP-u od konkurenata, pokazuje i činjenica da je udio države u BDP-u Rumunjske svega 32 posto, čak 15 posto niži nego u Hrvatskoj. Potezi koji se moraju provesti su poznati, podsjećaju stručnjaci, ali politika nema dovoljno sluha prema sugestijama iz privatnog sektora pa su uvjereni da bi ozbiljan pomak mogla donijeti jedino Vlada koja se ne bi bojala izgubiti izbore. 

– Ne mijenjamo se suštinski, nego donosimo promjene unutar postojećih propisa, a to nisu reforme nego blage korekcije. Porezna reforma primjer je prave reforme – kaže za Večernji list Gordana Deranja, čelnica HUP-a, navodeći kako se brodogradnja mogla spasiti političkom odlukom da se koncentriramo na jedan do dva velika škvera, i to prije desetljeća, a ne odugovlačenjem koje je rezultiralo propašću Uljanika i 3. maja. 

Razdoblje rasta, pojačano iseljavanjem, dovelo je do manjka radne snage pa je danas najpogodniji trenutak za rezanje javnog sektora jer bi dio službenika mogao pronaći posao u privatnom sektoru. Poduzetnici procjenjuju da bi se broj zaposlenih u javnom sektoru trebalo rezati i za 30 posto, a to se može provesti kroz novi ciklus privatizacije, teritorijalnu reformu i zakonodavnu giljotinu. Takav bi pristup osigurao novi zamah gospodarstva. 

– Pristup i metode kojima se služimo garantiraju rast između dva i tri posto, što je stagnacija i zaostajanje, a jače reforme i strategija mogu ubrzati rast na pet posto, što je minimum da uhvatimo korak za drugima – drži dr. sc. Dragan Kovačević koji napominje da u pogon valja staviti i tvrtke iz javnog sektora.

Navodi tako primjer HEP-a koji bi akvizicijama u regiji mogao ojačati poziciju i postati liderom elektroenergetske industrije u državama u okruženju. Nedostatak jasnih ciljeva i smjera razvoja u vidu strategijskog planiranja vidljiv je kroz često donošenje novih planova za različite sektore.

Propustili smo iskoristiti priliku investicija u automobilski sektor, istaknuo je Ivan Miloloža, vlasnik Munje, dok je, primjerice, Slovačka velike tvornice i radna mjesta osigurala dajući sve uvjete tvrtkama poput BMW-a koje su tražili. Sada resorno ministarstvo razvija strategiju za umjetnu inteligenciju, ali poduzetnici ne vjeruju da nam to može biti ozbiljna nada za budućnost. 

– Da bi se razvilo tu industriju, potrebni su stručnjaci. Djecu bi sada trebalo upisati u škole kako bi na tržište tehničari došli za četiri godine, a prve inženjere možete dobiti tek za devet godina. Do tada će drugi, koji su planirali na vrijeme, već iskoristiti val investicija – komentirao je Mato Škojo, slavonski poduzetnik, donedavni vlasnik Mlinara.

Vjeruje stoga da se moramo koncentrirati na sektore u kojima imamo iskustva i ljude, ali da bi oni procvali i da bi imali priliku postati konkurentni na EU tržištu, moramo postati brži, fleksibilniji s jakom administrativnim podrškom te prije svega jeftiniji. 

Turizam o kojem ovisimo nije sektor na kojem valja graditi budućnost, složni su i ekonomska struka i poduzetnici, ali je baza koju bi se dalo iskoristiti za razvoj prehrambene industrije i ostalih uslužnih djelatnosti, međutim fokus trebaju biti industrije s visokom dodanom vrijednošću. U novoj financijskoj perspektivi ulaganje u razvoj bit će jače naglašeno od kohezijske politike pa EU fondovi mogu biti pomoć u razvoju, ali kako je istaknuo profesor dr. sc. Zoran Jašić, oni su alat. Cilj bi trebao biti razvoj ljudskog kapitala i smanjenje države kako bi gospodarstvo lakše disalo. 

Resorna ministrica Gabrijela Žalac iznijela je nove podatke o iskorištavanju postojeće omotnice po kojima smo zadnjeg dana travnja bili u plusu 14,4 milijarde u odnosu na uplate. Povukli smo 34 milijarde kuna, otvorili natječaje za 88 posto raspoloživih sredstava, 68 posto sredstava ugovorili, 22 posto isplatili, a oko 18 posto ovjerili.