SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
RAST
 
Krajem rujna bruto međunarodne pričuve 20,4 mlrd. eura
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 08.11.2019. - 12:17:34
ANALIZA - Prema podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke na kraju rujna iznosila je 155,4 mlrd. kuna te je uz smanjenje na mjesečnoj razini za gotovo 4 mlrd. kuna (-2,5%) na godišnjoj razini bila viša za 28 mlrd. kuna (22%). U odnosu na kraj 2018. ukupna aktiva središnje banke viša je za 21,9 mlrd. kuna (16,4%). 

Promjene na mjesečnoj i na godišnjoj razini prvenstveno su odraz kretanja inozemne aktive s obzirom da njen udio u ukupnoj aktivi čini gotovo 99 posto. Inozemna aktiva HNB-a na kraju rujna iznosila je 153,4 mlrd. kuna što predstavlja pad na mjesečnoj te rast na godišnjoj razini (-2,5% odnosno 21,5%).

U strukturi inozemne aktive najveći udio odnosi se na plasmane u vrijednosne papire (61,9%) koji su krajem rujna uz rast za 3,7% na mjesečnoj razini na godišnjoj bili viši za 15,3%. Nadalje, od ostalih komponenti inozemne aktive snažan godišnji rast zabilježen je kod oročenih depozita u stranim bankama (43,7%) koji u strukturi sudjeluju sa oko 32%. Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama spustila se na 3,8 mlrd. kuna (-2,8% godišnje).

Bruto međunarodne pričuve izražene u eurima uz smanjenje na mjesečnoj razini (za 2,9%) na godišnjoj razini nastavile su s rastom (22,8%) te su na kraju rujna iznosile 20,4 mlrd. eura. Prema navodima središnje banke bruto međunarodne pričuve smanjile su se tijekom rujna za 0,6 mlrd eura uglavnom kao rezultat niže razine ugovorenih repo poslova. Prema posljednjim podacima središnje banke za 24. listopad bruto međunarodne pričuve blago su porasle na 20,7 mlrd. eura.

U pasivi bilance HNB-a primarni novac s udjelom od gotovo 67,4% niži je za 1,5% u odnosu na kolovoz dok je na godišnjoj razini stopa rasta iznosila 18,2% dosegnuvši tako 104,7 mlrd. kuna. Pri tome je doprinos rastu na godišnjoj razini došao od povećanja gotovog novca izvan kreditnih institucija te depozita kreditnih institucija koji zajedno čine udio veći od 62%, a zabilježili su godišnje stope rasta od 8,4% odnosno 24,5%.