SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
MIGRACIJE
 
Iseljavanje u Njemačku i Irsku lagano pada, ali u Švedsku raste
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 17.07.2019. - 09:15:00
Zadnja izmjena: 17.07.2019. - 09:15:29
ZAGREB - Prema podacima Destatisa, njemačkog statističkog ureda, iz Hrvatske se lani u Njemačku uselilo 51.197 Hrvata. To je prvi put da je zabilježen pad iseljavanja iz Hrvatske u Njemačku.

Sudeći po podacima iz Njemačke i Irske, iseljavanje iz Hrvatske je usporilo. Zadnje brojke njemačkog i irskog statističkog ureda pokazuju da su lani i u prvoj polovini ove godine prvi put od ulaska Hrvatska u EU zabilježili pad broja useljenika iz Hrvatske.

Prema podacima Destatisa, njemačkog statističkog ureda, iz Hrvatske se lani u Njemačku uselilo 51.197 Hrvata. To je prvi put da je zabilježen pad iseljavanja iz Hrvatske u Njemačku i time se prekinuo uzlazni trend koji, prema istim podacima, traje deset godina. Tijekom 2017. u tu je državu otišao 52.791 Hrvat, dok je 2016. bila rekordna, kad se 57.155 ljudi iz Hrvatske preselilo u Njemačku. No kad je riječ o tom uredu, treba istaknuti da objavljuju dvije vrste podataka za Hrvate, što može izazvati zbunjenost i različite interpretacije kod medija i stručnjaka.

"Kad govorimo o Hrvatima, razlikujemo useljavanje iz Hrvatske, kao države, te useljavanje svih koji imaju hrvatsko državljanstvo iz ostalih država, posebice onih izvan EU. Iz Hrvatske se lani doselilo njih 51.197, dok je ukupan broj onih s hrvatskom putovnicom u Njemačkoj iznosio 57.724. Razlika od 6527 ljudi znači da su došli iz treće države izvan EU", rekli su za Večernji list iz njemačkog ureda.

Međutim, povjesničar i politolog dr. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta kaže da nije točno da je trend iseljavanja u Njemačku u silaznoj putanji. Još je u travnju 2019., kad se počela širiti dezinformacija da se iseljavanje u Njemačku znatno smanjilo, upozorio da su brojke koje se plasiraju u javnost o iseljavanju daleko od stvarnih. Ističe da to može biti namjerno pogrešno interpretiranje podataka ili je posrijedi nepoznavanje metodologije očitavanja statistike.

Prema podacima Saveznog ureda za migracije (BamF) koji daje konačne podatke o useljenicima i kojih se uvijek drži njemački parlament, 2016. bilo je 51.163 useljenih iz Hrvatske, 2017. njih 50.283, a lani prema Destatisu njih 51.197. Destatis uzima sve osobe s hrvatskim državljanstvom, a BamF iseljenike i povratnike iz Hrvatske i zato je precizniji, kaže Jurić. Podatke BamFa za 2018. objavić će se u listopadu.

Jurić smatra da će sljedećih godina još rasti broj povratnika umirovljenika, jer u mirovinu ulaze tzv. stari gastarbajteri iz vremena 1968. do 1972.

"Ne radi se o povratku novih iseljenika, nego o umirovljeničkoj migraciji. Političari, neki novinari i neki znanstvenici, pak, manipuliraju brojevima i prikazuju kao da se događa promjena trendova. Ima i onih koji se vraćaju zbog nerealnih očekivanja od Njemačke, ali ne prelaze 5% ukupnog broja iseljenih. Do promjene trendova, nažalost, ne može doći jer se nije dogodilo ništa značajno što bi iseljenicima dalo nadu u ovo društvo. Hrvatska ima sve elemente „zarobljene države"", ističe Jurić.

Poseban skok iseljavanja iz Hrvatske bio je vidljiv nakon ulaska u EU. Dok je, 2008., u Njemačku otišlo 8.418 ljudi, njih je 2013. bilo 24.845, 2014. 43.843, a 2015., kad je njemačko tržište rada potpuno otvoreno, njih 57.996. Druga destinacija u koju se Hrvati iseljavaju – Irska – prvi put ove i 2018. bilježi pad dolazaka iz Hrvatske.

Prema podacima irskog Središnjeg statističkog ureda koji broj imigranata procjenjuju prema broju alokacija Personal Public Service Numbers (PPSN), identifikacijskog broja sličnog našem OIB-u, koji se koristi za zapošljavanje i ostvarivanje socijalnih beneficija. U prvih šest mjeseci 2019. izdano je 1648 brojeva, dok je lani u istom periodu čak 2119 Hrvata dobilo taj broj. I u Irskoj se vidi isti trend kao i u Njemačkoj – dok je 2009. bilo izdano tek 60 PPSN brojeva, skok se vidi s ulaskom Hrvatske u EU. S 483 u 2103., broj je skočio na 2091 tijekom 2014., pa se godinu kasnije udvostručio, na 4342, a vrhunac dosegnuo 2016. s 5312 izdanih PPSN-a.

Već 2017. broj lagano pada na 4908, a pad se nastavio i lani kad je 4346 Hrvata dobilo PPSN broj, te ove godine kad se već sada primjećuje smanjenje za gotovo četvrtinu. No, u Švedskoj se broj iseljenika iz Hrvatske lagano penje – lani se tamo doselilo 1150 Hrvata, 2017. njih 1084, a godinama prije toga brojka se vrtjela oko 1000.