SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
RAST
 
Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje u rujnu
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 13.11.2019. - 19:14:58
LUXEMBOURG/ZAGREB - Hrvatska je u rujnu bila među zemljama EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, dok je na razini 28-člane Unije ona blago porasla nakon stagnacije u prethodnom mjesecu.

Na razini 28-članog EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u rujnu je porasla 0,2 posto prema mjesecu ranije, kada je prema revidiranom podatku stagnirala, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda.
U 19-članoj eurozoni industrijska je proizvodnja u rujnu uvećana za 0,1 posto u odnosu na kolovoz kada je bila porasla za 0,4 posto. Daleko najveći rast proizvodnje među zemljama EU-a čijim je sezonski prilagođenim podacima Eurostat raspolagao u rujnu je na mjesečnoj razini ostvarila Irska, od 8,8 posto.
Slijede Mađarska s povećanjem proizvodnje za 3,1 posto, te Hrvatska, Danska i Litva, u kojima je porasla po 2,5 posto. U kolovozu Hrvatska je bilježila najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama EU-a, za tri posto. Najviše je u rujnu pala industrijska proizvodnja na Malti, za 3,7 posto.
Slijede Portugal i Estonija s padom proizvodnje za 2,3 odnosno 1,5 posto. Prema kategoriji proizvoda, najviše je u EU u rujnu porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih roba i kapitalnih dobara, za 0,9 odnosno 0,6 posto.
Najveći je pad na razini Unije zabilježen u proizvodnji intermedijarnih roba, za 0,7 posto. Pala je i proizvodnja energenata, za 0,4 posto, te trajnih potrošačkih roba, za 0,1 posto. I u eurozoni je najviše uvećana proizvodnja netrajnih potrošačkih roba i kapitalnih dobara, za jedan odnosno 0,6 posto.

Pala je proizvodnja trajnih potrošačkih roba, za 0,7 posto, energenata, za 0,8 posto, i intermedijarnih roba, za 0,9 posto. Blaži pad proizvodnje u EU i eurozoni na godišnjoj razini Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u rujnu pala za 1,2 posto, nakon 2-postotnog smanjenja u mjesecu ranije.
U eurozoni proizvodnja je pala za 1,7 posto, nakon 2,8-postotnog pada u kolovozu. Među zemljama EU-a čijim su podacima u europskom statističkom uredu raspolagali najviše je u rujnu na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja u Njemačkoj, za 5,3 posto.
Slijede Portugal s padom za pet posto i Estonija u kojoj se smanjila za 4,8 posto. U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u rujna porasla za dva posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U kolovozu je bila pala za 1,7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je Mađarska, za devet posto. Slijede Litva i Latvija s rastom proizvodnje za 7,8 odnosno 7,2 posto. Prema kategoriji proizvoda, najviše je u EU i u eurozoni na godišnjoj razini pala proizvodnja intermedijarnih dobara, za 3,3 odnosno 3,9 posto. Slijede energenti, čija je proizvodnja u EU pala za 2,8 posto, a u eurozoni za 2,6 posto. U oba područja na godišnjoj je razini porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,4 posto u EU i 1,6 posto u eurozoni.