SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
GRAĐEVINSKI SEKTOR
 
Građevinarstvo na Balkanu: Projekti koji pomjeraju granice
Autor/izvor: Aleksandar Pešić, Avokado
Datum objave: 15.01.2019. - 17:08:00
Zadnja izmjena: 15.01.2019. - 19:45:56
BEOGRAD - U poslednjih nekoliko godina, građevinarstvo na Balkanu je počelo da cvjeta što dokazuju veliki projekti kakvi na našim prostorima dosada nisu viđeni. 

Investitori sve više prepoznaju potencijal regiona, pa se u skladu sa tim i započinju radovi koji za rezultat daju impozantne građevine i infrastrukturne objekte.

Koliko je građevinarstvo na Balkanu unosna oblast, i to oblast u koju se ulažu veliki napori, svjedoči i sve veći broj profesionalnih tvrtki koje obavljaju poduhvate domaćih, ali i stranih investitora. Na primer, u Srbiji je ista tvrtka koja je osvojila titulu u oblasti građevinarstva: Najbolji izvođač radova u 2018. osvojila i pohvalno prvo mjesto najuspješnijih tvrtki svih kategorija u istoj zemlji.

Za ovo priznanje se bore mnoge uspješne građevinske tvrtke, a u nastavku predstavljamo nekoliko gigantskih projekata koji o rastu građevinarstva na Balkanu, upravo svjedoče.

#1 Autoput 9. januar - Bosna i Hercegovina

Realizacija jednog od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih projekata je završena početkom oktobra 2018. godine. Riječ je o autoputu 9. januar, a čitav projekat je dobio ime prema škakljivoj temi Dana Republike Srpske. Autoput na relaciji Banjaluka - Doboj ima dužinu 72 kilometra, a njegova izgradnja je zvanično započela oktobra 2014. godine.

Na četverogodišnjoj izgradnji je direktno radilo oko 3000 radnika, dok je nekoliko hiljada ljudi bilo i indirektno uključeno u rad. Realizacija projekta je bila odgovornost konzorcijuma kompanija među kojima su Integral inženjering Laktaši i Granit Skoplje, a prilikom izgradnje su se poštovali svi evropski standardi i procedure. Prva dionica autoputa je otvorena u septembru 2016, druga samo godinu dana kasnije, a kompletan autoput 9. januar je pušten u promet 2. oktobra 2018. godine. Ukupna vrijednost ove, za sjevernu BiH izuzetno značajne investicije, iznosi 402 miliona evra.

#2 Beograd na vodi - Srbija

Beograd na vodi je još jedan prilično intrigantan projekat Vlade Republike Srbije i investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, započet 2014. godine. Projekat je predviđao rekonstrukciju i izgradnju Savskog amfiteatra, čiji je prostor bio relativno zauzet, pa je prvim građevinskim potezima na Beogradu na vodi prethodila serija ozbiljnih infrastrukturnih zahvata u cilju oslobađanja prostora. U tu svrhu je izvršeno izmještanje Glavne željezničke stanice, na lokaciju Prokop, kao i niz drugih poduhvata u vezi sa starim građevinama koji su omogućili početak radova. Ovo je posebno nezgodno bilo povodom činjenice da je upravo prostor oko Glavne željezničke stanice bio ogroman hub za migrante.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 3 milijarde dolara, dok je u okviru kompleksa predviđena izgradnja šest hiljada stambenih jedinica. Beograd na vodi je zamišljen kao urban i moderan kompleks u okviru koga će se pružati oko 2 kilometra pješačke zone, a po završetku izgradnje stambene jedinice će imati kapacitet od 14 000 stanovnika.

#3 Zagreb na Savi - Hrvatska

Hrvatska verzija Beograda na vodi bi tek u narednom periodu trebalo da ugleda svjetlost dana. Projekat Zagreb na Savi je pokrenut radi rješavanja problema vodosnabdjevanja, odbrane od poplava, zaštite okoline i iskorišćavanja hidroenergetskih potencijala rijeke Save. Umjesto velikih hidroelektrana, predviđena je izgradnja manjih, i to na deset lokacija unutar korita rijeke Save.

Nova koncepcija zaštite grada od poplava predviđa odvođenje velikog vodnog talasa, tako da kroz Zagreb prolazi onoliko vode koliko staje u korito rijeke, a realizacijom ove ideje postojeći nasipi bi prestali biti u funkciji i oslobodilo bi 350 Ha zemljišta koje se dosad koristilo za evakuaciju velikih vodnih talasa.

Mandat za realizaciju ovog projekta Vlada Republike Hrvatske je dodijelila Programu Sava d.o.o, a osim njega su uključeni i Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i HEP grupa. Iako će se projekat najvećim dijelom sufinansirati iz budžeta Evropske unije, njegova ukupna vrijednost je još uvijek nepoznata, ali je hrvatskoj javnosti predstavljen kao prioritetan projekat koji obećava bolju koegzistenciju rijeke Save i grada Zagreba na njoj.

Iako su navedeni projekti samo neki od novih ideja, oni su dovoljno veliki da budu označeni kao kontroverzni u regionu koji decenijama nije imao značajnije građevinske poduhvate, sasvim je sigurno da svi navedeni kompleksi i objekti predstavljaju značajan napredak za građevinarstvo u ovim državama. U kom smjeru će ići dalje investicije i poduhvati nakon što su im ovim velikim projektima vrata širom otvorena, ostaje da se vidi u budućnosti.