SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PROMJENE
 
Deutsche Bahn "vozi" na ekološku struju
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 05.01.2018. - 08:54:20
BERLIN - Od početka ove godine svi vlakovi Njemačke željeznice u međugradskom i međunarodnom prometu će voziti na „ekološku“ struju, tvrdi taj koncern. Ali, on neće moći odreći se i drugih izvora energije.

„Vožnja vlakom je zaštita klime", kaže šef koncerna Richard Lutz.

„Ovo je zeleno", piše na plakatima Njemačke željeznice (Deutsche Bahn, DB). Od 1. siječnja 2018. „svaki putnik putuje na stopostotno ekološku struju". Doduše, više je riječ o obećanju koje bi tijekom 2018. trebalo biti ispunjeno. Osim toga, ono ne važi za prigradski i teretni, već samo za međugradski i međunarodni promet, odnosno za vlakove s oznakama IC i ICE. Takvim vlakovima se u Njemačkoj godišnje preveze 140 milijuna ljudi. DB računa koliko struje se troši u toj vrsti prijevoza i kupuje odgovarajuću količinu „ekološke" struje.

DB svake godine objavljuje informacije o podrijetlu struje koja pokreće vlakove. Najveći dio te struje još uvijek potječe iz termoelektrana. Udio obnovljivih izvora energije je 2016. bio 42 posto. Po obećanju da će ovaj koncern prevoziti svoje putnike na „ekološku" struju, taj udio bi se u 2018. trebao povećati na 50 posto, kaže za DW glasnogovornik DB-a Gelfo Kröger.

Austrijska željeznica je tu dalje odmakla. 90,2 posto struje koju ona koristi dobiva se iz hidroenergije, 2,3 posto iz energije vjetra i drugih obnovljivih izvora energije i 7,5 posto od zemnog plina. „Austrijanci su u puno boljoj situaciji", priznaje Kröger, „oni imaju puno više hidroenergije u svojoj zemlji, kao i puno više hidroelektrana." No, na srednji i duži rok i DB će povećati udio ekološke struje u pogonu svojih kompozicija. „Do 2030. godine bi to trebalo biti 70 posto, a 2050. sto posto", kaže Kröger i dodaje:

„To je proklamirani cilj našeg poduzeća." On kaže da je DB jedan od najvećih potrošača struje u Njemačkoj.

Zar prelazak na „ekološku" struju ne može biti brži?

– Ne, kaže DB, tvrdeći da bi njegovi vlakovi morali prevoziti putnike i kada još ne bude proizvođeno dovoljno struje iz obnovljivih izvora energije. A tu je jedan praktičan čimbenik: DB je s proizvođačima struje sklopio ugovore koji važe još 20 do 30 godina, a takvim ugovorima je pokriveno oko polovice ukupne potrošnje struje ovog koncerna. Ostatak stiže preko javne mreže s uobičajenom frekvencijom od 50 herca tako da mora biti pretvoren u struju za pogon vlakova koja ima frekvenciju od 16,7 Hz.

Promjena frekvencije se odigrava većinom u postrojenjima koncerna Uniper u gradu Dattelnu na sjeverozapadu Njemačke. S 400 megavata ta postrojenja osiguravaju oko četvrtine struje koju DB treba u toj regiji.

Uskoro bi DB trebao koristiti i struju iz termoelektrane Datteln 4, koja bi trebala biti otvorena u drugom tromjesečju 2018. U jeku prelaženja na obnovljive izvore energije u Njemačkoj, tom otvaranju se protive organizacije za zaštitu okoliša. Tako glasnogovornik Prometnog kluba Njemačke VCD Philipp Kosok kaže da će ta termoelektrana „istovremeno biti i najveći proizvođač CO2 na njemačkom tlu". Kritike izaziva i činjenica da će u Njemačkoj taj način proizvodnje struje biti normalan kada druge zemlje već budu sasvim odustale od korištenja termoelektrana.

S druge strane, DB i koncern Uniper tvrde da će Datteln 4 biti najčišća termoelektrana u Njemačkoj zbog moderne tehnike. A DB prenosi i da „ekološki ciljevi koncerna nisu u koliziji s dugoročnim ugovorima".

No, i kada postigne „ekološki" cilj, DB neće biti kompletno „zelen". Jer, struja koja pokreće vlakove čini samo trećinu ukupne struje koju troši taj koncern – dvije trećine otpadaju na željezničke kolodvore, upravne zgrade i druge objekte. Malo je poznato i da je elektrificirano samo 60 posto njemačke željezničke mreže. A logistička tvrtka DB Schenker, koja je dio DB-ovog koncerna, koristi i dizel-lokomotive, kamione, zrakoplove i brodove.
No, ako je vjerovati šefu DB-a Richardu Lutzu, taj koncern će do 2030. godine smanjiti svoju emisiju CO2 za 50 posto, i tako postati „klimatski neutralan" koncern.