SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SPEKULACIJE
 
Bitcoin je ljudima zanimljiv jer podgrijava san o bogatstvu preko noći
Autor/izvor: Velimir Šonje, Arhivanalitika
Datum objave: 17.12.2017. - 15:32:28
KOMENTAR - Nije bitcoin ljudima interesantan zbog tehnologije blockchaina ili zbog mogućnosti da neke funkcije novca preuzme vrijednosni oblik koji je pod kontrolom decentraliziranog računalnog sustava, a ne država. Bitcoin je ljudima interesantan jer podgrijava san o bogatstvu preko noći. Zamislite, ima onih koji su kupili po 1000, a sada jedan bitcoin vrijedi 18.598 dolara!

Za prosječnog građanina nema velike razlike između bitcoina i lanaca sreće, «financijskog inženjeringa» i drugih sličnih pojavnih oblika pohlepe i snova. To je posve prirodno. Ljudima povremeno treba neka igra koja podgrijava san o bogatstvu preko noći. Zašto bi ljudi inače masovno igrali Loto?

Da se radi o dubokoj ljudskoj potrebi za prekrajanjem vlastitih života (i iskakanjem iz gabarita koje su nam dali roditelji, mjesto na kojem smo rođeni, naši unutarnji motivi i stavovi te sreća), svjedoči činjenica da se spekulacije događaju posvuda i često. Snovi o bogatstvu preko noći kroz povijest su proganjali ljude mnogo prije nego što su holivudski film i moderna kultura, kao ultimativni izazivači zavisti i želje za životnim stilom bogatuna, pojačali neke duboke impulse.

Ipak, ne može se sve svesti na snove i igru. Valja imati u vidu da se spekulativni obrasci jako međusobno razlikuju. Nisu sve spekulacije samo odraz ljudske pohlepe i želje za preskakanjem vlastitog života. Radi se o signalima koji imaju različite društvene funkcije.

U prvoj zabilježenoj modernoj spekulativnoj maniji – onoj vezanoj uz terminske ugovore isporuke lukovica tulipana 1636./1637. – cijena se od početka studenog 1636. do početka veljače 1637., dakle u tri mjeseca, povećala oko 20 puta. Zatim se posve ispuhala u sljedeća dva mjeseca do početka svibnja. Dvadeset puta je samo malo više od ovogodišnjeg rasta cijene bitcoina u dolarima. Vrijednost bitcoina se povećala s oko 1000 USD početkom godine na aktualnih iznad 18.000 ili puta osamnaest.

Dakle, ako bitcoin prijeđe 20.000 dolara do kraja godine, moći ćemo reći da je pobijedio nizozemske tulipane iz sedamnaestog stoljeća, jer će to biti više od puta dvadeset. Pritom ipak treba uzeti u obzir da se cijena tulipana približno udvadesetorostručila u tri mjeseca, dok je najveći tromjesečni porast bitcoina u zadnje vrijeme iznosio puta četiri, od rujna do prosinca ove godine. Tulipani su, dakle, prvaci svijeta u porastu cijene unutar 90 dana.

No to nije prvi put da je bitcoin zahvaćen manijom. Od veljače do travnja 2013. dogodila se prva manija kad je cijena u dolarima uvećana osamnaest puta, s oko 10 na oko 180 USD. Od kolovoza do studenog 2013. slijedio je novi mjehur, s oko 100 na oko 1000 USD, dakle puta deset. Ovi raniji mjehuri se ne vide zbog linearne skale sdesna.

Između tulipana i bitcoina ipak ima jedna bitna razlika. Bitcoin uza sebe nosi priču o novoj tehnologiji. Stoga je primjerenije uspoređivati ga s ranijim tehnološkim manijama (u nizozemskim tulipanima od tehnologije nije bilo niti t, barem koliko danas znamo). Na primjer, tehnološku potku imala je željeznička manija 1845. ili internet dot.com manija 2000.

Međutim, cijene dionica željezničkih kompanija 1845. jedva su se udvostručile. Tehnološki indeks NASDAQ-100 je pak od ožujka 1999. do vrhunca 24. ožujka 2000., dakle u vrijeme dot.com mjehura, rastao 135%. To nije ništa posebno – toliko je ove godine do pred mjesec dana narasla cijena avokada prije nego što je kolabirala!

Prema tome, svake godine mnoge stvari narastu ili padnu za 135%. Spekulacije i manije su svuda oko nas. Ipak, ove gdje se cijena množi puta deset ili puta dvadeset su jako rijetke. Na primjer, da bismo očitali mnogostruki rast tehnološkog indexa NASDAQ-100 morali smo se vratiti  u 1995. Tek u narednih pet godina tehnološki indeks će se udeseterostručiti i zatim u ožujku 2000. slomiti tako snažno da će mu trebati punih petnaest godina za povratak vrijednostima neposredno prije cjenovnoga sloma na početku ovoga stoljeća.

Na razini trivije vrijedi spomenuti i da je vrijednost hrvatskog dioničkog indeksa Crobex narasla 580% u osam godina od 18.10.1999. do 18.10.2007., uz veliku koncentraciju rasta potkraj toga razdoblja. Maksimum Crobexa bio je na 5376, a mućak od hrvatskih dionica još i danas je daleko od maksimuma koji je bio pred deset godina (danas smo tek na 1859).

Spekulativne manije treba razlikovati prema dva kriterija. Prvi je brzina. Bitcoin je po tome prilično jedinstven, premda nije, i vjerojatno neće, brzinom dostići majku svih mjehura – tulipmaniju 1636./1637. Međutim, bitcoin je već premašio tulipmaniju po tome što je treći put u kratkom razdoblju od četiri godine postao predmetom manije. Zbog toga je zanimljiv i prema drugom kriteriju.

Drugi kriterij je tehnološka razvojna podloga. Već smo ustanovili da bitcoin ne treba uspoređivati s tulipanima ili ovogodišnjim letom cijene avokada. Bolje ga je usporediti sa spekulativnim balonima koji su pratili velike tehnološke promjene poput željeznica 1844./1845. i interneta (dot.com) 1999./2000. Iako se i u tim slučajevima dogodio poznati obrazac naglih napuhavanja i ispuhavanja, nagle su oscilacije pratile duboke tehnološke promjene koje su mijenjale svijet. U takvim je situacijama tipično da se manije ponavljaju na temelju iste imovine. Slika pokazuje da se željezničkim dionicama to dogodilo dvaput – 1835. i 1845. dok je tehnološki indeks Nasdaq-100 u svojevrsnom stanju spekulativne potentnosti proveo nekoliko godina uz ipak manje izboje u kraćim razdobljima.

Spekulacija ima i tamnu stranu. Neki ljudi ne podnose kolebanja. Ona su često izvor straha. Na primjer, hoću li izgubiti posao zbog tehnoloških promjena?

Uz to, mnogi ljudi dugo čekaju i/ili se kasno informiraju pa prekasno uđu na vrtuljak neposredno prije kraja gozbe što onda uzrokuje bijes i bolno propitivanje vlastite slabosti, naivnosti i pohlepe. Takve su situacije toliko neugodne da mogu izazvati trajno neprijateljstvo prema svijetu koji, premda apstraktan, postaje odgovoran umjesto nas samih; sve je to zavjera iza koje stoji Netko, makar Bilderberg ili Mr. Kapitalizam glavom i bradom.

Ne bi li mirniji svijet bez mamaca, tih izazova naše pohlepe, bio bolji, utopijski prilagođen ranjivoj ljudskoj naravi? Ovo dramatično pitanje mnoge je ljude navelo na vjerovanje o postojanju nekog agenta – države, zbora mudraca ili štogod sličnog – koji bi nas trebao spašavati vlastitih slabosti. Makar i po cijenu gušenja ljudskih potencijala. Ne sporeći nužnu ulogu kolektivnog agenta kao onog tko prevenira i kažnjava prijevare, ovlast koju smo spremni dati kolektivnom agentu u odnosu spram fluktuacija tržišnih cijena između ostaloga odražava naše svjetonazore i politička opredjeljenja.

Kakav god stav o tome imali, nesporna je činjenica da spekulacije osim destruktivnog nose razotkrivajući, i što je još važnije, stvaralački potencijal.

To je očito kod tehnoloških promjena, ali pitajmo se: zašto baš tulipani? Nakon što su prvi iz Turske u Nizozemsku uvezeni 1593. cvijet je zahvaćen jednom bolešću koja ga nije uništila nego je izazvala nevjerojatnu varijaciju boja. Tulipani su odjednom postali – nevjerojatno lijepi. I ta slučajna mutacija dovela je do eksplozije potražnje, ludila. Ljudska potreba za ljepotom čini se najjačim pokretačem, pa tko bi to mogao ljudima oduzeti?

Naša je civilizacija nastala kroz spekulacije, baš kao što je naš planet nastao kroz eksplozije. To je uvodna tema Wall Streeta II Olivera Stonea – smještanje spekulativnih manija u kontekst kambrijske eksplozije kao metafore duboke ukorijenjenosti naglih promjena, metafore za sudbinu ovog svijeta.

A ako su eksplozije i implozije upisane u stijene ovoga planeta, gdje neće u genetičke i kulturne obrasce ponašanja krhkog bića kao što je čovjek?

https://arhivanalitika.hr/blog/bitcoin-tulipani-zeljeznice-i-dot-com-osvrt-na-prosli-i-uvod-u-novi-tjedan/